Tri pisma za Lu

Napiši novu temu   Odgovori na poruku

Ići dole

Tri pisma za Lu

Počalji od Mustra taj Uto Apr 21, 2015 1:06 pm

[You must be registered and logged in to see this link.]

Njezinu privlačnost povećavalo je i to da je, unatoč aktualnim zajedničkim crtama, ipak bilo jasno da se neće vezati niti s jednim od njih. Uz svu naklonost koju je osjećala prema njima, zadržala je pravo da se u određenom trenutku okrene i nastavi svoj život u vlastitoj režiji. Za tu samostalnost i neovisnost nikakva joj cijena nije bila previsoka. Stoga su je i označavali kao femme fatale ili pak kao ženu koja muškarce skuplja poput trofeja. No u njoj su vidjeli i muzu koja je posjedovala iznimnu sposobnost te povoljno utjecala na muškarce oko sebe tako da su oni nekoliko mjeseci nakon susreta s njom na svijet donijeli svoje duhovno dijete.
Ime Lou Andreas-Salomé danas manje povezujemo s njezinim knjižževnim djelom i esejima o umjetnosti, religiji, erotici i psihoanalizi, nego s tri velika predstavnika humanističkih znanosti na njemačkom govornom području, a to su: Friedrich Nietzsche, Rainer Maria Rilke i Sigmund Freud. Kad su se pojavile njezine prve knjige, govorilo se da je odbila udati se za Nietzschea. To je uz njezinu osobnost bilo posebno zanimljivo za ljude s kojima se družila.
Život i djelo Lou Andreas-Salomé izazivaju i kritiku i oduševljenje. Sporno je u kolikoj se mjeri njezinim djelima može priznati umjetnička razina. U vrijeme dok je živjela njezina su djela bila jako cijenjena. Albert Soergel posvetio joj je veliki dio u svome prikazu Pjesnici i pjesništvo vremena naturalizma te drugih srodnih i suprotnih pravaca od simbolizma do novog romantizma. Mjerodavni književni kritičari s prijelaza stoljeća, kao primjerice braća Hart, hvalili su čak i njezin prvijenac U borbi za Boga koji se pojavio pod pseudonimom. To je Lou zabavljalo. Filozof Paul Deussen, štovalac Schopenhauera i prevoditelj stare indijske filozofije, priznao je, nakon što je pročitao knjigu, da je u njoj našao puno duha i da se u taj duh zaljubio. Angela Livingstone, autorica biografije Lou Andreas-Salomé, poriče bilo kakvu umjetničku vrijednost njezina djela zbog dekorativnog i patetičnog jezika te previše nejasnih nagovještaja o dubljem smislu. Ovdje je izražena prosudba s kojom bismo se danas mogli složiti, no ona nije primjerena značenju njezinih djela u vrijeme kad su se pojavila. Ipak je i Nietzsche do suza bio dirnut jednom pjesmom dvadesetogodišnjakinje. Iako nam je stav novog romantizma i simbolizma prema životu nakon dva svjetska rata, nakon dadaizma i egzistencijalizma s pravom postao pomalo stran, moramo odati priznanje tome što je njezino djelo sudjelovalo u književnim preokretima. Soergel je ubraja u vrlo mlade autore koji su uza sve razlike u njihovim umjetničkim ciljevima svladali kritički osjećaj: napuštanje tradicije, kako u životu tako i u umjetnosti! Pjesništvo Lou Andreas-Salomé kreće od ,,tendenciozno temperamentnih umjetnika koji patetično zastupaju određenu tendenciju do intelektualaca sa smislom za umjetnost, od tužitelja do duševnih analitičara, od onih koji promatraju do onih koji kombiniraju, od naturalizma do simbolizma, (……) od godina vladavine Zole do vladavine Nietzschea”.

Napuštanje tradicije znači mogućnost za stvaranje novih stavova premažživotu, ali istodobno i gubitak stabilnosti. Psihološka analiza kršćanstva Ludwiga Feuerbacha i Ernesta Renana te rekonstrukcija suvremene psihologije u romanu Paula Bourgeta otvorile su horizonte koji ljudskom žživotu na zemlji pridaju novi dignitet. Nietzscheova naglašena spoznaja ,,Bog je mrtav”, njegova radikalna kritika dekadentne zapadne kulture, njegove promjene u svim vrijednostima te njegovo odbijanje filozofske konstrukcije skrivenih svjetova stvorile su temelje jedne nove psihologije koja se snažno razvila u književnosti pa i u djelu Lou Andreas-Salomé.
Rilkeovo pjesništvo, koje se okreće duševnim patnjama modernog čovjeka koji je izgubio orijentaciju i traži novu sigurnost, razvijalo se i preko razmjene misli s Lou Andreas-Salomé. U svojoj ljubavi prema Rilkeu Lou je imala udjela u stvaranju novog pjesničkog jezika koji je nadišao njezino vlastito htijenje i umijeće.

Nakon filozofa i umjetnika riječi, pojavljuje se psiholog Sigmund Freud. On razvija novu sliku o čovjeku polazeći od duševnih sukoba i bolesti ljudi iz viktorijanskog doba. On istražuje, a to je Lou uvijek bilo zanimljivo, učinkovitost mračnih, nesvjesnih snaga koje prijete rušenjem visokih građanskih vrijednosti poput pristojnosti, reda, marljivosti, čistoće.

Kao i mnogi drugi intelektualci tako su i Nietzsche, Rilke i Freud nastojali uspostaviti kontakt s Lou. U njoj su našli žženu koja je za njih predstavljala izazov, koja ih je poticala i u kojoj su njihove zamisli nailazile na adekvatan odjek budući da je bila u stanju razumjeti ih i samostalno dalje razvijati. Svi su oni bili fascinirani njezinim jasnim umom, njezinom neobuzdanom maštom te njezinom težnjom da se upusti u sve što je nekonvencionalno.

Njezinu privlačnost povećavalo je i to da je, unatoč aktualnim zajedničkim crtama, ipak bilo jasno da se neće vezati niti s jednim od njih. Uz svu naklonost koju je osjećala prema njima, zadržala je pravo da se u određenom trenutku okrene i nastavi svoj život u vlastitoj režiji. Za tu samostalnost i neovisnost nikakva joj cijena nije bila previsoka. Stoga su je i označavali kao femme fatale ili pak kao ženu koja muškarce skuplja poput trofeja. No u njoj su vidjeli i muzu koja je posjedovala iznimnu sposobnost te povoljno utjecala na muškarce oko sebe tako da su oni nekoliko mjeseci nakon susreta s njom na svijet donijeli svoje duhovno dijete.

Drugi su pak u njoj cijenili ideal autarkične žene koja je i iz patnji umjela izvući doprinos svojoj žživotnoj sreći. Nastanak legendi i idealiziranje potpomognuto je timeššto je Lou dokidala granice koje je postavljao razumski svijet muškaraca kao i ograničenja što su se postavljala njoj kaožženi. Tako se njezin žživot pretvara u simbol mogućnosti drugačijeg načina žživota. Racionalnost i svladavanje pokazuju samo jedan smjer prema kojem se stvarnost može razvijati. Cijeližživot Lou Andreas-Salomé pokazuje nam i probleme jednog takvog pokušaja. U njezinim književnim i psihoanalitičkim djelima ona zapravo traži samu sebe kao dijete, kao sestra starije braće, kao mlada djevojka, kao supruga, kao ljubavnica, kao ne-majka, kao umjetnica, kao narcis. Pita se koje su mogućnosti što ih nudižživot njezina vremena, a koje su one što ga sprečavaju, često odabire ono što je u njezino vrijeme bilo nemoguće i dokazuje – na čuđenje, a često i zgražanje drugih – da ono što se definira kao nemoguće i nije tako nedostižno.

Problemi s ravnotežom unutar raznolikosti mogućih uloga i ograničene predodžbe o sebi jesu iskustvena pozadina koja objašnjava njezino zanimanje za psihoanalizu. Tu se pokazuju njezina posebna umijeća i njezino razumijevanje za kulturu u kojoj danas živimo. Život i djelo Lou Andreas-Salomé pokazuju temeljne probleme promjena u kulturi na primjeru predodžbe o ženi koja se mijenja. Stoga je spor o značenju pojedinih njezinih djela u usporedbi s tim manje važan.

*Iz knjige Lou Andreas – Salome (Naklada Slap, 2005);


Poslednji izmenio Mustra dana Čet Jan 11, 2018 2:01 pm, izmenjeno ukupno 1 puta

_________________
[You must be registered and logged in to see this link.]
avatar
Mustra

Broj poruka : 66552
Datum upisa : 09.11.2011

Pogledaj profil korisnika

Nazad na vrh Ići dole

Re: Tri pisma za Lu

Počalji od Mustra taj Čet Jan 11, 2018 2:08 pm

[You must be registered and logged in to see this link.]

Pismo Fridriha Ničea upućeno Lu Andreas-Salome

“Da li ja mnogo patim, beznačajno je prema pitanju da li ćeš ili nećes, draga Lu, ti sebe ponovo pronaći.
Nikad nisam imao posla sa tako jadnom osobom kakva si ti: neznalica ali oštroumna, koja obilato koristi ono što joj je poznato, bez ukusa, ali naivna u toj mani, iskrena i pravedna u malim stvarima, bez upornosti obično.
Šire gledano, u celokupnom stavu prema životu - nepoštena, potpuno bezosećajna u davanju ili uzimanju: bez duha i bez sposobnosti da voli, u afektu uvek bolesna i blizu ludila, bez zahvalnosti, bez stida prema dobročiniteljima, a naročito nepouzdana; lošeg ponašanja, sirova u pitanjima časti, mozak s nagoveštajima duše, karakter mačke - zver maskirana u kućnog ljubimca; plemenitost kao trag druženja s plemenitima; jaka volja, ali nevelik cilj, bez budnosti i čistote, grubo prognana senzualnost, detinjasti egoizam kao rezultat seksualne atrofije i nedozrelosti, bez ljubavi za ljude, ali s ljubavlju za boga; u želji za ekspanzijom vešta, puna samoograničenja u odnosu na seksualnost muškarca.
Tvoj Fridrih Niče ”

_________________
[You must be registered and logged in to see this link.]
avatar
Mustra

Broj poruka : 66552
Datum upisa : 09.11.2011

Pogledaj profil korisnika

Nazad na vrh Ići dole

Re: Tri pisma za Lu

Počalji od Mustra taj Čet Jan 11, 2018 2:10 pm

[You must be registered and logged in to see this link.]

Rilikeovo pismo upućeno Lu Andreas-Salome
Minhen, jun 1897.

Išunjao sam se iz tvoga stana
I dok hodam kišnim ulicama čini mi se
Da svaki prolaznik koga sretnem
U mom blistavom pogledu vidi
Moju presrećnu, spasenu dusu.

Pošto-poto hoću da usput
Sakrijem od sveta svoju radost;
Odnosim je žurno kući
I zatvaram u dubinu noći
Kao zlatni kovčeg.

A onda iznosim na svetlost dana
Komad po komad skrivenog blaga
I ne znam kud pre da gledam;
Jer je svaki kutak moje sobe
Pretrpan zlatom.

To je bezgranično bogatstvo
Kakvo noć nikada nije videla
Niti rosa okupala;
Više ga ima nego što je ikada
Ijedna mlada dobila ljubavi.

To su bogate dijademe
Sa zvezdama mesto dragog kamenja.
Niko to ne zna. Ja sam, o draga moja,
Kao kralj medju tim bogatstvom
I znam ko je moja kraljica.




_________________
[You must be registered and logged in to see this link.]
avatar
Mustra

Broj poruka : 66552
Datum upisa : 09.11.2011

Pogledaj profil korisnika

Nazad na vrh Ići dole

Re: Tri pisma za Lu

Počalji od Mustra taj Čet Jan 11, 2018 2:11 pm

[You must be registered and logged in to see this link.]

Odlomak iz Frojdovog pisma upućenog Lu Andreas-Salome
Beč, 6. januar 1935.

„Moja draga Lu,

Na kraju je Mojsijeva religija ipak uspela da se nametne u obliku poluugušene tradicije. Ovo je tipičan proces stvaranja jedne religije koja nije ništa drugo do ponavljanje neke druge, još primitivnije. Religije duguju svoju opsesivnu moć vraćanju potisnutog, to su reminiscencije nestalih arhaičnih, izuzetno efektivnih procesa u istoriji čovečanstva. Već sam to rekao u Totemu i tabuu, a sada to sažimam u jednoj rečenici: ono što religiju čini jakom nije njena stvarna, nego upravo njena istorijska istinitost.
E pa, vidite, Lu, tu rečenicu koja me je potpuno oduševila nemoguće je danas izreći u Austriji a da vlada, većinom sastavljena od katolika, javno ne osudi psihoanalizu. A još nas jedino taj katolicizam brani od nacizma. Osim toga, istorijski osnovi priče o Mojsjiju nisu dovoljno čvrsti da budu baza mojoj nepogrešivoj intuiciji. Stoga ćutim. Dovoljno mi je da sam verujem da je to rešenje problema koji m je progonio čitavog života.
Izvinite što Vas opterećujem time. – Vaš Frojd“

_________________
[You must be registered and logged in to see this link.]
avatar
Mustra

Broj poruka : 66552
Datum upisa : 09.11.2011

Pogledaj profil korisnika

Nazad na vrh Ići dole

Re: Tri pisma za Lu

Počalji od Sponsored content


Sponsored content


Nazad na vrh Ići dole

Nazad na vrh


 
Dozvole ovog foruma:
Možte odgovarati na teme u ovom forumu