Sve moje ljubavi...
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Ana Karenjina

Strana 5 od 5 Prethodni  1, 2, 3, 4, 5

Ići dole

Ana Karenjina - Page 5 Empty Ana Karenjina

Počalji od Mustra Pet Feb 23, 2018 8:09 am

First topic message reminder :

Ana Karenjina - Page 5 9781545466698_p0_v1


Poslednji izmenio Mustra dana Pet Feb 23, 2018 9:43 am, izmenjeno ukupno 1 puta
Mustra
Mustra

Broj poruka : 67793
Datum upisa : 09.11.2011

Nazad na vrh Ići dole


Ana Karenjina - Page 5 Empty Re: Ana Karenjina

Počalji od Mustra Pet Feb 23, 2018 10:11 am


[217] Krovni pervazi (prim. prev.).
[218] Nisam prešao na gore (franc.).
[219] Preći preko svih finesa osećanja. U pitanju je sreća i opstanak Ane i njene dece (franc.).
[220] To je sasvim prosta stvar (nem.).
[221] To zavisi... Cena žice mora se izračunati (nem.).
[222] To se, ekselencijo, može izračunati (nem.).
[223] Suviše komplikovano, zadaje suviše brige (ruska reč hlopot) (nem.).
[224] Kad čovek hoće zarade (ruska reč dohod), onda mora imati i briga (hlopot) (nem.)
[225] Ja obožavam nemački jezik (franc.).
[226] Prestanite! (franc.).
[227] Četvrtasta podloga ispod stuba, i donji izvučen deo zida (prim. prev.).
[228] Ali oprostite, on je malčice luckast (franc.).
[229] Zet (franc.).
[230] Otkako je tako počelo (franc.).
[231] Teren za igranje kroketa (prim. prev.).
[232] U suštini, to je najpokvarenija žena što postoji (franc.).
[233] Da to nije nemoralno? (franc.).
[234] Zanosim ljude (prim. prev.).
[235] Ali do krajnosti zemaljska i stvarna (franc.).
[236] V. G. Gotije - vlasnik stare moskovske knjižare na Kuzneckom mostu.
[237] O, sveta prostoto! (lat.).
[238] One kojima se glasa »za«; crnima se glasa »protiv« (prim. prev.).
[239] Fini šampanj (franc.).
[240] Državnom udaru (franc.).
[241] Intiman do krajnosti (franc.).
[242] Ukoliko je kandidat predvodnika dobijao više kuglica, postajao je predvodnik, a predvodnik je, na taj način, postajao kandidat.
[243] Nikakvim povodom (franc.).
[244] Da ga oslobodi neugodnog osećanja (franc.).
[245] Da telegrafu pravi posla (franc.).
[246] Nije moja struka (engl.).
[247] Ipolit Ten (1828-1893) - francuski istoričar, kritičar i pisac. Godine 1870. Ten je izdao knjigu »O umu«.
[248] Oko 150 kg (prim. prev.).
[249] Posle neuspelog rata s Turcima 1862. godine. Crnogorci nastavljaju borbu protiv tuđina. Godine 1876. Crna Gora je digla ustanak.
[250] Cviker (prim. prev.).
[251] »Journal de St. Pétersbourg« - rusko poluzvanično izdanje koje je izlazilo u Petrogradu od 1842. godine na francuskom jeziku.
[252] Reč je o »Udžbeniku ruske gramatike zbližene sa crkveno-slavenskom« (1869) od akademika F. I. Buslajsva (1818-1897).
[253] Pašenozi (franc.).
[254] Večito ženstveno (nem.).
[255] Rihard Vagner (1813-1883) - nemački kompozitor, teoretičar i reformator opere. Tolstoj povezuje vagnerovski pravac s programskom muzikom, to jest s muzikom pisanom na određeni, na primer literarni, siže. (»Kralj Lir u stepi«), i s teorijom sintetičke umetnosti (»sjedinjavanje svih rodova«). Tolstojev osvrt na Vagnera v. u raspravi »Šta je to umetnost?« (tom
15. ovih sabr. dela).
[256] Tolstoj ima u vidu projekt spomenika Puškinu, rad vajara M. Antokoljskog. Puškin je prikazan kako sedi na steni, dok se njegovi junaci penju prema njemu stepenicama. Spomenik je, po zamisli vajara, trebalo da posluži kao ilustracija Puškinovim stihovima:
U nevidljivom roju dolaze mi sad gosti, Sve znanci stari, moje mašte plod.
Ovaj je projekt bio izložen 1875. godine u Akademiji umetnosti.
[257] Paulina Luka (1841-1908) - operska pevačica. Gostovala je u Rusiji početkom sedamdesetih godina. »Osobitošću talenta« ove pevačice, koja je s uspehom pevala u operi »Minjon« od Toma, smatrala se njena »neumorna,
zanosna živahnost i pokretljivost«.
[258] »La folle journée« - naziv Bomaršeove komedije »Ludi dan, ili Figarova ženidba«. Ovaj izraz upotrebljavao se i kao naziv za bal ili igranku.
[259] Svastika (franc.).
[260] Hiljadu pozdrava (franc.).
[261] Reč je o senzacionalnom procesu protiv B. G. Strusberga (1875). U pitanju je bilo to, da su direktori moskovske banke odobrili Strusbergu, koji ih je podmitio, zajam od 7 miliona rubalja. Radi pokrića deficita bio je napravljen lažni obračun. Kad je prevara otkrivena, prilikom istražnog postupka bilo je privedeno preko 1200 službenih lica. Rešenjem suda Strusberg je bio proteran iz Rusije.
[262] »Pakao« je kockarska sala u Engleskom klubu.
[263] Francuski: bon mot, zgodna reč, dosetka, dakle: dosetljivko (prim. prev.).
[264] Kvočka (franc.).
[265] Bolest pijanica (lat.).
[266] Ilustracije za Bibliju izradio je Gistav Dore (1832-1883). Kako misli Tolstoj, Dore je uzimao siže iz Biblije i Evanđelja »kao svake poznate« teme i
»brinuo se samo o lepoti«, to jest, težio je estetskom, a ne religioznom tumačenju likova (»Literaturnoe nasledstvo«, t. 37-38, str. 258).
[267] Sedamdesetih godina XIX veka u Francuskoj se pojavio literarni pravac - naturalizam. Jedan od manifesta naturalizma - »Eksperimentalni roman« od E. Zole - bio je prvi put odštampan u ruskom časopisu »Vesnik Evrope«. »Osnovna osobina novog romana« bila je, prema definiciji E. Zole,
»tačno prikazivanje života i bezuslovno odsustvovanje bilo kakvih romantičnih izmišljotina« (»Vestnik Evropы«, 1875, №11, str. 402). Naturalista su istupili protiv »idealnih tendencija« Žorž Sand. »Konvencionalnosta« je bilo suprotstavljeno »vraćanje realizmu«. Međutim, »realizam« se shvatao kao tačno reprodukovanje prirode, kao kopiranje prirode: »same po sebi, epizode mogu da budu prve na koje se naiđe«, »svako izmišljanje je odbačeno« iz umetnosti. Tolstoj se negativno odnosio prema naturalizmu.
[268] Zamisli (franc.).
[269] Sklop, kombinacije (franc.).
[270] Naredite, molim vas, da se donese čaj u salon (engl.).
[271] Srce mi nije dosta prostrano (franc.).
[272] U tome nikada nisam imala uspeha (franc.).
[273] Društveni položaj (franc.).
[274] Što je led probijen (franc.).
[275] Osnove (franc.).
[276] Žid - Jevrejin; dožidalsa - načekao sam se (prim. prev.).
[277] Ostavimo se rekriminacija! - to jest uzajamnih prebacivanja, optužbi (od franc. récrimination).
[278] Vaše skrupule... (franc.).
[279] Vi se ističete kao slobodan mislilac (franc.).
[280] Ujače (franc.).
[281] Kafane sa veselim programima (prim. prev.).
[282] Pitomci paževskog korpusa (prim. prev.).
[283] Način života (franc.).
[284] Domaća haljina (prim. prev.).
[285] Čuveni Žil Lando, vidoviti Lando (franc.).
[286] Kalfa (franc.).
[287] Prijatelji naših prijatelja i naši su prijatelji (franc.).
[288] Razumete li engleski? (franc.).
[289] Spasen i srećan (engl.).
[290] Pod krilom. (engl.).
Safe and Happy... Under the Wing. - »Spasen i srećan« i »Pod krilom« - naslov dveju engleskih brošura u duhu »novog mističkog pravca« vezanog za besede lorda Redstoka, popularnog u elitnim salonima Petrograda sedamdesetih godina. Osnovna Redstokova misao je ta da je Hristos svojom smrću »iskupio čovečanstvo«, pa je stoga svaki čovek »spasen« (»greh je već iskupljen« - kaže Lidija Ivanovna), a da bude i srećan, potrebna mu je samo »vera«.
[291] Prijatelj (franc.).
[292] Dajte mi ruku. Vidite li? (franc.).
[293] Neka lice koje je došlo poslednje, ono koje pita i traži, neka - iziđe. Neka iziđe (franc.).
[294] Izvinite me, ali, vidite... Dođite opet oko deset časova, još bolje sutra (franc.).
[295] Neka iziđe! (franc.).
[296] To sam ja, je l’ te? (franc.).
[297] Smešno (franc.).
[298] Kostim za plivanje (franc.).
[299] Nameštene sobe (franc.).
[300] Sastanak (franc.).
[301] Utoliko gore po nju (franc.).
[302] Od lepa izrađen ukrasni porub zidova pod tavanicom (prim. prev.).
[303] Frizer (franc.).
[304] Mene češlja Ćućkin... (franc.).
[305] Али пламен и сласт су прошли (енгл.).
[306] Тетка (франц.).
[307] Године 1866, после Каракозовлевог атентата, у Русију је стигла америчка дипломатска мисија, цару је била поднета адреса Вашингтонског конгреса са »изразом саучешћа и поштовања америчког народа« (»Московские ведомости«, 1866, № 159). Америчким пријатељима били су приређивани бучни дочеци, ручкови и свечани пријеми.
[308] Питање ослобођења словенских народа од турске власти било је једно од најактуелнијих политичких питања седамдесетих година. Године 1874. почео је устанак у Босни и Херцеговини, а 1876. године подигоше се Црногорци. Исте године Србија је објавила рат Турској. На помолу је био ратни конфликт у Бугарској. Следеће, 1877. године, Русија је иступила против Турске. Крајњи реакционари били су за поход на Балкан, да би се тамо угушило револуционарно расположење, јер су устаници водили борбу не само против Турака, већ и против месних феудалаца. Многи револуционари-народњаци учествовали су у устаничком покрету Срба и Црногораца. Толстој је схватао значај историјске борбе словенских народа против стране доминације: »Јунаштво Срба и Црногораца, који се боре за велику ствар, подстакло је жељу читавог народа (руског - Ред.) да помогне својој браћи, али више не речју, већ делом.« Што се тиче планова о »походу на Константинопол«, ова освајачка идеја није наилазила код њега ни на какву подршку (»српско лудило«).
[309] Све у реду (енгл.).
[310] Мале невоље човечјег живота (франц.).
[311] Потпуна малаксалост (франц.).
[312] На то се не гледа баш добрим очима у Петрограду (франц.).
[313] Милан Обреновић (1854-1901) дошао је на чело Србије 1872. године. Уверен у подршку Русије, Милан је августа 1876. године објавио рат Турској. После дуге борбе, Србији је била призната независност, а Милан се 1882. године прогласио за краља.
[314] А. С. Хомјаков (1804-1860) - песник, публицист, значајан представник словенофилства, у својим богословским делима, публикованим 1867. године у Прагу (у другој свесци његових сабраних дела), доказивао је да је »истина недоступна појединачном мишљењу«.
[315] »Дневник С. А. Толстой. 1860-1891«. изд. Сабашниковых, М. 128, стр. 32.
[316] У даљем тексту, позивајући се на ово издање означаваћемо само том и страну.
[317] »Дневники С. А. Толстой. 1860-1891«, изд. Сабашниковых, М. 1928, стр. 37.
[318] »Дневники С. А. Толстой. 1860-1891«, изд. Сабашниковых, М. 1928, стр. 39-40.
[319] Проучавање нередигованих концепата »Ане Карењине« дато те у чланку Н. К. Гудзија »Историјат писања и штампања »Ане Карењине« (Л. Н. Толстой, Поли. собр. соч., т. 20) и у књнзи В. А. Жданова »Творческая история »Анны Карениной«, »Сов. писатель«, М. 1957.
[320] Тургењевљево писмо А. В. Топорову, од 20. априла 1875. године -
«Литературный архив«. 4. изд. АН СССР, 1953, стр. 217.
[321] »Л. Н. Толстой. Переписка с русскими писателями, М. 1962 стр. 306
[322] »Переписка Л, Н. Толстого с Н. Н. Страховым«, Спб. 1914, стр. 81, 84.
[323] »Переписка Л, Н. Толстого с Н. Н. Страховым«, Спб. 1914, стр. 117.
[324] »Переписка Л, Н. Толстого с Н. Н. Страховым«, Спб. 1914, стр.
64.
[325] »Переписка Л, Н. Толстого с Н. Н. Страховым«, Спб. 1914, стр.
117.
[326] »Переписка Л. Н. Толстого с гр. Л. А. Толстой«, Спб. 1911, стр. 273.
[327] Ф. М. Достоевский, Письма, Аcademia, т. III, М.-Л. 1934. стр. 206.
[328] Ф. М. Достоевский, Дневник писателя за 1877 год, Спб. 1878, стр. 188--189.
Mustra
Mustra

Broj poruka : 67793
Datum upisa : 09.11.2011

Nazad na vrh Ići dole

Strana 5 od 5 Prethodni  1, 2, 3, 4, 5

Nazad na vrh

- Similar topics

 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu