Četiri godišnja doba

Strana 4 od 4 Prethodni  1, 2, 3, 4

Ići dole

Četiri godišnja doba

Počalji od Mustra taj Čet Nov 22, 2018 10:33 am

First topic message reminder :



Roman o Vivaldijevoj Veneciji

Između Venecije u 18 st. i Venecije danas (ili bilo kojeg grada na svijetu) i nema nekakve razlike. Čak nije bila niti čišća. Ekološka osvještenost započela je puno kasnije.
Dakle, smrdljive vode u koje se u to doba izlijevao sav kućni otpad, pa su ljudi već na ulazu u kuće vidjeli što se tog dana sprema za ručak ili kakvog su zdravlja ukučani (pluta li mekano ili tvrdo), razbojnici na ulicama (no dobro, danas ih ne prepoznaješ na prvu), iskvarenost crkvenih krugova (novac ipak okreće svijet), prošireno-bračno-ljubavni život (vrlo romantično upakiran) i političke spletke. Eto ništa se nije promijenilo.
Jedino žalim za širokim krinolinama, perikama i maskama kojima su se kitile žene tog doba. Bilo bi lijepo tako obućen prošetati Venecijom (sa nadom da negdje vreba i Casanova).
Sve u svemu lijepo upakirana povijesna priča.

_________________
avatar
Mustra

Broj poruka : 66552
Datum upisa : 09.11.2011

Pogledaj profil korisnika

Nazad na vrh Ići dole


Re: Četiri godišnja doba

Počalji od Mustra taj Pet Nov 23, 2018 12:01 pm




DVADESET ČETIRI

USPRKOS TOME ŠTO JOJ SE STANJE POGORŠALO, Maddalena se pokušala dizati iz kreveta ne bi li pomogla Chiaretta ali čak i obične stvari poput brige oko djece i domaćinstva, postale su joj prenaporne. Kosti je bolješe toliko da nije mogla napraviti ni koraka bez jauka. Disanje joj je postalo otežano. U krevetu se osjećala posramljeno želeći brzi dolazak smrti tako da riješi muke i sebe i sestru.
Chiaretta bijaše toliko iscrpljena da je postala gotovo mahnita. Claudijevi suradnici prolaziše kroz sala d’oro gotovo bez prekida pa iako je zamolila Lucu da ih većim dijelom tijekom dana on dočekuje i s njima raspravlja o Claudijevim poslovnim poduhvatima, čak i njegovi sažeci na kraju dana tražili su od nje previše energije. Chiaretta ne samo da je imala na skrbi dvoje ožalošćene djece već i blizance koji nisu bili niti godinu dana stari. Povrh svega toga, znala je da provodi posljednje tjedne u društvu svoje sestre.
Ne mogu više, pomisli. Plakala je svake noći suzama natapajući jastuke. Ali i dizala se svakoga jutra, čavrljala sa Zuanom dok joj je pomagala da se počešlja i odjene. S godinama je postala sklona Zuani, koja je i sama počinjala pomalo starjeti. Chiaretta pođe u posjet sestri. Maddalena se osjećala bolje te im naruči doručak, a u međuvremenu joj počešlja kosu, namjesti jastuke i pomogne promijeniti noćnu spavaćicu.
Nakon doručka, Chiaretta ode u dječju sobu gdje se malo igraše sa svojim blizancima, a potom navrati i do knjižnice da vidi kako su i što rade Donata i Maffeo, posebno kako su radili sa svojim tutorom. Vrijeme za kratki susret i poljubac, a potom čitav dan u društvu investitora iz Teatra Sant’Angelo, predradnika iz slikarske radionice, i svih ostalih s kojima je muž imao poslovne odnose.
Večeri su bile posvećene Donati i Maffeu. A nakon večere svi bi se skupili u Maddaleninoj sobi igrajući igre i svirajući dok ih je Maddalena promatrala. Chiaretta je barem jednom tjedno slala gondolu po Annu Mariju, a ona je uvijek dolazila sama. Ponekad je sugerirala da dovede Benedettu i neke druge figlie, ali je Maddalena to odbijala. Kolikogod bi ih još jednom voljela vidjeti i čuti njihovu glazbu, strahovala je da bi tužne uspomene mogle nadvladati one sretnije.
Chiaretta još uvijek nije stupila u bliski kontakt s Andreom. Njezina bol bijaše previše svježa. S vremena na vrijeme, ona pozivaše Lucu i Andreu na večeru, da im iskaže svoju zahvalnost ali i zato da Maffeo može vidjeti na djelu kako se to ponašaju plemići. Obojica su obećali da će pomoći Maffeu kada malo poraste i podučiti ga svemu onome što ne može naučiti kod kuće - lovu, kockanju, odnosu sa ženama, koje će mu se zacijelo klanjati.
Kao ženi, Chiaretti nije bilo dopušteno postati članom Velikog koncila. Još jedna obaveza i mogu komotno umrijeti, mislila je, shvaćajući koliko je toga Cluadio preuzeo na sebe. Ali imala je jednu želju, u čast njegove uspomene, baš kao i Maddalenine: htjela je zauzeti njegovo mjesto u Congregazione della Pietà. Priora se isprva gotovo zagrcnula. Iako su žene vodile dnevne poslove ona bijaše jedina u poslovodnom odboru. Ali i ona je tamo bila više netko tko prima upustva.
Međutim, polako se poče zagrijavati za tu ideju - jedna bivša figlia di coro, sada glava jedne od najstarijih plemićkih obitelji, u odboru gdje može ponuditi svoju jedinstvenu perspektivu. Iako će se Congregazione možda zgrčiti na tu pomisao, priora prihvati izazov. Postignut je kompromis. Tijekom mnogih generacija Morosinijevi su bili veliki donatori i služili su u odboru kao njegovi direktori. Maffeo bijaše premlad da se uključi, ali dok ne odraste Chiaretta bi mogla služiti umjesto njega.
„A do tada,“ reče priora u privatnom razgovoru s Chiarettom, „tko zna?“ Običaji se u Veneciji mijenjaše toliko hitro da će možda biti zadržana u odboru bez obzira na Maffea. „Doklegod nisu u pitanju Mendicanti“, doda priora s lukavim osmijehom na licu.
Jedna je stvar ostala nedovršena. Kako se Maddalena bližila smrti, Chiaretta je znala da više s njome ne može čekati. Upropastila je mnoge listove papira pokušavajući pronaći prave riječi za pismo. A zatim, jednoga jutra, Maddalena se nije htjela dići iz kreveta. Chiaretta primijeti krvavu mrlju na njezinu jastuku. Više nije bilo vremena te uzme pero i napisa: „Dođite brzo, Maddalena umire.“
Pismo pronađe Vivaldija u Mantovi gdje je radio na novoj operi. Za nekoliko dana već je stajao u portegu Ca’ Morosinijevih.
„Jesam li zakasnio?“ pitao je.
„Ne“, odgovori Chiaretta, „ali neće dugo trajati.“
Vivaldi izgledaše umoran, ne bijaše to običan umor srednjovječnog čovjeka nakon neočekivana i zamorna putovanja. Chiaretta prepozna njegovo karakteristično teško disanje i upita: „Donijeli ste što vam treba ako vam ne bude dobro?“
On pokaza na kovčeg na podu, odmah do kutije s violinom. „Paolina mi je spakirala sve potrebno.“
Pri spomenu imena Paoline Girò on primijeti hladnoću na njezinu licu. „Nije istina što se o meni priča“, reče s gorčinom, „naprosto glasine! Ništa im ne znači uništiti jednog čovjeka.“ On udahnu i napravi grimasu kao da ga nešto boli. „Bolestan sam. Potrebna mi je bolničarka. Anna pak...“ zatrese glavom i zarže. „Anna je jedna pogreška koje se izgleda ne mogu riješiti.“
Chiaretta je zurila u njega. Htjela mu je reći da je nije briga, ali nije htjela trošiti nimalo energije. Uhvati ga za ruku. „Hvala što ste došli“, reče.
„Stigao sam direktno s kočijaške stanice. Ako vas brine vaš ugled, mogu prenoćiti negdje drugdje.“
Usprkos samosažalnoga tona u njegovu glasu, Chiaretta ponovno pogleda u tog ranjivog, nesretnog, srednjovječnog čovjeka ispred sebe. Godine uzrujanosti i ljutnje odjednom se dignu s nje u poplavi uspomena koje bijahu tako jake da su prevladale sve ostalo.
„Neka ljudi pričaju što hoće“, reče. „Vi ste prijatelj.“ Potom pokaza slugi da ponese njegove stvari, uhvati ga pod ruku i krenu s njim uz stubište.
IAKO JE VIVALDI BIO SVEĆENIK BEZ SVOJE ŽUPE, ipak je tu i tamo obavljao sakrament posljednjega pomazanja. Sada se zgrozio ugledavši Maddalenu, koja se grčevito skvrčila nasred ogromne postelje. Izgledalo je kao da spava, ali kad on prođe sobom, ona osjeti nečije prisustvo i otvori oči.
Vidjevši Vivaldija kao kroz gustu maglu promrsi: „Je li zvonilo zvono? Kasnim li na svoju poduku?“ borila se ne bi li se podigla iz kreveta. „Chiaretta! Ja nemam svoju violinu!“
Chiaretta požuri da se nađe sestri pri ruci. „Tu sam. Gledaj tko te došao posjetiti!“ pomognu joj ustati. Potom joj otare kosu iz očiju. „Don Vivaldi. Došao je iz Mantove.“
„Susana je uzela moje gudalo. A ja sam previše bolesna za sviranje“, Maddalenin glas bijaše jedva čujan čak i u tihoj sobi.
„Nije zbog toga došao. Došao te posjetiti.“
Vivaldi priđe postelji. „Maddalena? Maddalena Rossa? Ja sam.“
„Maestro“, ona promrmlja, potom sklopi oči i činilo se kao da je ponovno zaspala.
Chiaretta pokaza Vivaldiju na praznu stolicu u kutu; potom namjesti krevet i sjedne kraj njega. „Zbog laudanuma spava satima. Ako želite poći na počinak, pokazat ću vam vašu sobu i kasnije vas pozvati.“
„Hoćete nešto odsvirati za mene?“ Molba iz kreveta bijaše tako tiha da je isprva nisu ni prepoznali. Maddalena okrenu glavu u smjeru njihovih glasova. „Svirajte nešto.“
Chiaretta požuri do vrata kako bi naredila slugi da ode po Vivaldijevu violinu u njegovu sobu. Kada violina stignu, Vivaldi je izvadi iz kutije i poče svirati prve note koje je za nju bio napisao.
„Sjećate se ovoga?“ reče. „Bili ste treća violina i svi su se zbog toga ljutili.“
Smiješak zaigra na njezinim usnicama.
„A potom ovo“, reče, počevši drugi komad koji je za nju napisao, vrteći se i praveći piruete na visokim strunama prije nego što je skliznuo niže u otužne, niske tonove. „Svih se sjećam“, reče dubokim glasom koji je gušio suze.
Maddalena ponovno sklopi oči. „Hoćete da vam odsviram nešto drugo?“
„Ne sada“, ona promrmlja, „sada moram spavati.“
VIVALDI JE TAKOĐER BIO ISCRPLJEN. I on i Chiaretta spavaše sve do ranog poslijepodneva. Probudi je bolničarka kada ju je došla obavijestiti da je Maddalenino disanje postalo gotovo neprimjetno i da se nije trzala čak ni kada bi je prodrmali. Chiaretta pošalje po Vivaldija. On se pojavi za nekoliko časaka s malom vrećom i brevijarom.
„Donio sam što je potrebno za posljednje pomazanje.“
Chiaretta pogleda u sestru koja nepomično ležaše na krevetu. „Bolje da odmah počnete.“
Vivaldi se prekriži, potom i Chiaretta. „Pax huic domui“, on reče.
„Mir kući ovoj i svima u njoj“, Chiaretta odgovori.
Vivaldi prijeđe prstom preko nekoliko stranica prije nego što otpoče. „Gospode, nisam te vrijedan“, poče, „nisam dostojan da uđeš pod krov moj, nego samo reci riječi i ozdravit će duša moja.“ Čuvši poznatu frazu, Maddalena se pomaknu i otvori oči.
Vivaldi joj priđe. „Jeste li dovoljno snažni za euharistiju?“ Ona kimnu. On potom stavi komadić hostije među njezine usne. Zatim izvadi malu bočicu s uljem i njime Maddaleni namaza očne kapke, uši, nosnice, usne i ruke, izgovarajući molitvu nakon svakog pomaza. Kad završi zamoli Chiarettu da mu pomogne maknuti pokrivač s njezinih stopala te i njih namaza.
„Što je ovo?“ upita, prešavši uljem preko srebrna ožiljka na njezinoj peti.
„To je znak Piete“, Chiaretti zadrhta glas. Stavljen je da se ne izgubimo.
On je na tren pogleda, ne shvaćajući na što misli. „Kyrie eleison“, otpoče, odloži bočicu, a odmah potom Chiaretta mu se pridruži u molitvi. Vivaldi joj doda mali komadić platna da njime obriše višak ulja s Maddalenina lica.
„Gotov sam“, reče.
Maddaleni se razdvoje usnice, praznih očiju, kao da je pokušavala još nešto reći.
Chiaretta se nagnu. Mogla je razabrati jednu riječ.
„Pjevaj.“

Ona pogleda u Vivaldija. „Salve Regina. Posljednji stavak.“
Vivaldi podignu violinu i poče svirati Maddaleninu dionicu. Chiaretta se ispravi, naslonivši se na jastuke.
„Et Jesum benedictum“, ona poče. Podigavši Maddalenino mlohavo i gotovo bestežinsko tijelo u ruke, poče ga ljuljuškati u ritmu glazbe. „O clemens, o pia, o dulcis Virgo“, pjevaše. Mirna moja, pobožna, slatka djevice sestro, pomisli, osjetivši kako je peku suze i kako joj se u grlu guši glas. Blijedi osmijeh prijeđe preko Maddaleninih usnica, baš kao kad je i sama izvodila taj komad, njezin omiljeni od svih koje su zajedno bile izvodile. Možda je to pokušala reći kada je promrmljala nešto što Chiaretta nije mogla dokučiti. Dok je Vivaldi završavao s posljednjim notama, Maddaleni otežaše ramena.
„Pođi“, šapnu Chiaretta ljuljajući sestru u skladu s glazbom.

_________________
avatar
Mustra

Broj poruka : 66552
Datum upisa : 09.11.2011

Pogledaj profil korisnika

Nazad na vrh Ići dole

Re: Četiri godišnja doba

Počalji od Mustra taj Pet Nov 23, 2018 12:01 pm

BILJEŠKA AUTORICE

Riječ je o djelu povijesne fikcije, djelomice zasnovanom na zbiljskim likovima. Arhiv Ospedale della Pietà bilježi da je Antonio Vivaldi bio kupio „jedno gudalo za Maddalenu Rossu“. Iako nisam mogla ustanoviti točan datum ova mi je bilješka pružila prvi element za fabulu Četiriju godišnjih doba. Kako su figlie di coro koristile samo svoja prva imena bilo je potrebno razdvojiti „riđokosu Maddalenu“ od ostalih, jer je u to vrijeme bilo više Maddalena koje su nastupale u zboru.
Chiaretta je pak ime jedne slavne sopranistice zbora, ali iz kasnijeg razdoblja. Jedan od tri meni poznata elementa fabule koja nisu bili dosljedni činjenicama je Chiarettina uloga Abre u Juditha Triumphans, jer je tu ulogu zapravo pjevala neka osoba koja se zvala Silvia. Pokušala sam promijeniti njezino ime u Silvia, ali pošto sam već imala lik Silvije Štakora, taj mi je lik stalno dolazio na pamet dok sam pisala. Na kraju, odlučih se za ime Chiaretta. Kao dodatnu razbibrigu, kasnije sam iz jednog od dnevnika u Pieti doznala da je dotična Silvia zapravo već bila u svojim šezdesetima kada je pjevala Abru pa njezino ime doista nije predstavljalo neki dodatni problem.
Anna Girò bijaše stvarna osoba. Njezin odnos s Vivaldijem prerastao je u veliki skandal, ali ne zna se točno kakve vrste. Od prvog susreta u Mantovi pa sve do njegove smrti, ona i njezina sestra Paolina, bile su Vivaldijeve stalne pratilje iako je on tvrdio da je Paolina naprosto bila njegova bolničarka, a Anna jedna od zvijezda njegovih opera. Suvremenici pak često dovode u pitanje kvalitetu njezina pjevanja.
Anna i Paolina imale su svoju kuću u Veneciji, ali anegdote poput one koju je zabilježio Carlo Goldoni, sugeriraju da su uglavnom živjele s Vivaldijem. Skandal je bio dovoljan razlog da Vivaldi izgubi mnogo važnih narudžbi jer se postavljalo pitanje kako jedan svećenik može naočigled održavati seksualni odnos s jednom ili možda obje sestre. Pokušala sam izostaviti bilo kakve konkretne reference o toj mogućnosti, jer ako je Vivaldi doista održao svoju svećeničku zakletvu o celibatu, onda bih time stvorila fabulu koja bi bila veoma nepravedna spram nekoga tko se više ne može sam braniti.
Druga važna Anna, izvjesna Anna Maria della Pietà, također je bila stvarna osoba, otprilike iste dobi kao Chiaretta i Maddalena. Napuštena kao malo dijete, cijeli je život provela u Pieti, dočekavši tamo i svoje osamdesete. Svirala je kao glavni violinist od 1720. do 1737., a Vivaldi je za nju napisao oko trideset i sedam koncerata. Jedan obožavatelj je čak napisao i pjesmu u počast njezine vještine sviranja čembala, violine, violončela, viole d’amore, lutnje, teorba, kao i mandoline. O njezinu sviranju violine, zapisa:

Bistra Anna Maria,

Utjelovljenje dobra i ljepote

...violinu tako svirat' znade

da svakog tko je čuje ona u raj prenese,

ako istina jest da tamo

i anđeli tako svirati znaju.


Drugi put kada sam svjesno odlutala od činjenica bila je promjena nekih datuma u Anna Marijinu životu. Rođena je 1694., dvije godine nakon Maddalene, ali sam, vjerujući u važnost njezine priče, pomakla taj datum tako da je mogla u vrijeme kada je tamo stigla Maddalena, već biti adolescentica.
Treća točka bila je pomicanje datuma premijerne izvedbe La Verita in Cimento od jeseni 1720., u jesen 1719. To sam učinila zbog kronologije rođenja Chiarettine djece, kao i zbog premijere Četiri godišnja doba 1726. godine. Još nitko nije uspio ustvrditi za koju je operu Vivaldi napisao ariju Di due rai languir costante, no s obzirom na to da je tada vladao običaj stalnog mijenjanja sadržaja opera kako bi ih prilagodili drugim pjevačima, u tome nisam vidjela nikakvih poteškoća.
Glede samoga Vivaldija, postoji svega nekoliko svjedočanstava. Ta gotovo potpuna tišina baca posebno svjetlo na glazbeno bogatstvo Venecije osamnaestog stoljeća, gdje čak niti netko njegova kalibra nije mogao pretjerano iskakati. Njegovi su zdravstveni problemi (vjerojatno astma iako neki sugeriraju anginu) bili stvarni, ali vjerojatno se nikada neće doznati jesu li bili pravi razlog ili zgodna isprika za izbjegavanje vođenja mise samo godinu dana nakon zaređenja. U njegovo doba bilo je skeptika sumnjičavih glede njegove invalidnosti koji su primijetili da ima beskrajno puno energije za svoje projekte, uključivši stotine svojih skladbi, ulogu impresarija Teatra Sant’Angelo, kao i godine stalnih putovanja Italijom i ostatkom Europe.
No, usprkos tome što nije imao svoju župu, navodno je bio pobožan katolik. U Veneciji su ga zvali Il Prete Rosso, crveni svećenik, zbog njegove neobične svijetloriđe kose. Premda je jedan svjedok tvrdio da je ponekad znao skladati držeći krunicu u ruci, njegova ga religioznost nije priječila da se pokaže lukavim, a po nekima i beskrupuloznim poslovnim čovjekom, koji je bio u stanju prodavati svoje „originalne“ skladbe različitim kupcima u tek neznatno izmijenjenim oblicima. Međutim, i to je u ono vrijeme bila uobičajena praksa među slabo plaćenim skladateljima koji su morali udovoljiti brojnim zahtjevima. Vivaldi je bio paranoidan i pun samosažaljenja, ali u prilično rigidnom socijalnom okruženju Venecije osamnaestoga stoljeća, s njezinim divljim oscilacijama u primjeni raznih zakona, možda je razumljivo što se ponekad osjećao bojažljivo i iskorišteno.
Vrhunac uspjeha dosegao je kao operni skladatelj otprilike u isto vrijeme kada je napisao Četiri godišnja doba. Međutim, njegov je stil već tada bio u sjeni njemačkih skladatelja poput Händela i Bacha. Nastavio je skladati za svoje klijente, a nakon još jednog pokušaja da obnovi svoj ugled u Veneciji, preselio se u Beč na dvor cara Karla VI., nadajući se da će tamo biti bolje sreće. No, Karlovom smrću sreća se neočekivano okrenula protiv njega, tako da je ostao bez izvora prihoda u stranome gradu. Ondje je i umro 1741. godine, bez sredstava, u šezdeset i trećoj godini,. Kao neka tragična preslika onoga što će dogoditi Mozartu, nekih pedeset godina kasnije u istome gradu, Vivaldi bijaše pokopan u siromašnom grobu bez oznaka. Anna Girò, koja je s njime došla u Beč, vratila se u Italiju gdje se i udala za nekog plemića 1748. godine.
Pietà je nastavila s radom do kraja stoljeća. Nakon pada Venecijanske Republike 1797. godine, mnogi su samostani bili zatvoreni, a laičke institucije poput ospedali također su zahvaćene žarom reformi. Zgrade u kojima se nalazila Pietà bile su srušene, a danas na mjestu originalne kapele stoji hotel Metropole. U predvorju je sačuvano nekoliko mramornih stupova. Drugdje u zdanju još se može pronaći nekoliko ostataka, uključivši spiralno stubište koje su koristile figlie, kao i kameni bunar u dvorištu gdje su provodile slobodno vrijeme. No, ništa nije ostalo od masivne zgrade koja je nekoć bila dom jedne od velikih institucija Venecije. U ponovno izgrađenoj kapeli odmah do hotela, na Riva degli Schiavoni, postavljena je spomen-ploča koja bilježi Vivaldijevu vezu s Pietom, a nedavno je tu otvoren i mali muzej posvećen zboru.

Gotovo dvije stotine godina Vivaldijevo je djelo bilo zaboravljeno. Sve do sredine dvadesetoga stoljeća o njemu su nešto znali uglavnom školnici. Tridesetih godina u Torinu je pronađena velika privatna kolekcija njegovih notnih zapisa. Do pedesetih su već širom postale dostupne prve zabilježene izvedbe Četiriju godišnjih doba. Ipak, bez školničkog rada koji je slijedio, gotovo slučajni način na koji je dio te glazbe bio sačuvan stvarao je mnogo problema glede točnog određivanja mjesta i vremena prvih izvedbi. Iako su mnoge od njegovih skladbi bile skupljane i profesionalno objavljivane mnoge su druge ostale zapisane samo na papiru čekajući na prijepis. No, bilješke i črčkarije zadržane u Pieti, na nekim od raznih notnih listova koji su preživjeli tu epohu, svjedoče da su skladbe opisane u ovoj knjizi doista bile dio repertoara figlia di coro. Do sada još nitko nije uspio utvrditi točan datum ranih izvedbi Četiriju godišnjih doba, ali mnogi vjeruju da je bila naručena za privatnu izvedbu. S obzirom na to da su figlie di coro imale mnogo takvih privatnih nastupa, vjerujem da je vrlo vjerojatno da su izvedeni upravo u okruženju kakvo sam opisala.
Danas se Vivaldi smatra jednim od najvećih skladatelja svih vremena iako je i dalje poznat uglavnom tek po nekoliko svojih djela, kao što su Četiri godišnja doba i znamenita Gloria. Njegova glazba za ženske vokaliste uglavnom je nepoznato blago, a mnoge od instrumentalnih skladbi, od kojih je ovdje uključeno tek nekoliko, možda su senzacionalnije čak i od Četiri godišnja doba.
Vivaldi je zacijelo pridonio razvitku glazbenica i pjevačica Piete, ali i one su uvelike pridonijele njegovu razvitku. Prije dolaska u Pietu na mjesto učitelja violine, bavio se skladanjem, ali je ponajprije bio znan kao vrsni violinist. Zasigurno je uvidio da su disciplina, pouzdanost i dosljedno velika kvaliteta članica zbora dragocjeni izvor; svijet Piete je imao i tu dodatnu prednost samostanskog spokoja, okruženja u kojem su osobnosti i politika rijetko mogle odvući pažnju od glazbe. Doista, unatoč svom velikom interesu za skladanje opera, niti jedna od Vivaldijevih opera nije na stalnom repertoaru današnjih opernih kuća, čime se potvrđuje činjenica da je njegov ugled zasnovan uglavnom na vrsti glazbe koju je pisao za Pietu. Pisao je i za druge crkve, dvorove i pojedince, ali upravo njegova komorna glazba kao i manje poznati religiozni komadi za zborove i ženske glasove, jesu ono što danas nosi biljeg veličine.
Vivaldijev revival sa sobom je donio i pojačani interes za rad figlei di coro i to u sva četiri ospedali Venecije. Unutar njihovih zidina, žene su mogle prosperirati kao glazbenice (nedavno je otkriveno i kao skladateljice), dok je venecijansko društvo u cjelini posvećivalo malo pažnje razvitku tako izuzetnog talenta među svojim kćerima. Tužno je da, usprkos stoljeća svojeg djelovanja, niti jedan dnevnik neke od žiteljica Piete nije bio pronađen, tako da nam ostaju samo detalji iz registarskih i razrednih knjiga, kao podsjetnik na tisuće života koji su ondje bili življeni. Možda će stoga Maddalena, Chiaretta, Anna Maria i druge iz Četiriju godišnjih doba, pomoći progovoriti i u ime nekih od njih.


_________________
avatar
Mustra

Broj poruka : 66552
Datum upisa : 09.11.2011

Pogledaj profil korisnika

Nazad na vrh Ići dole

Re: Četiri godišnja doba

Počalji od Mustra taj Pet Nov 23, 2018 12:01 pm

RJEČNIK

Attiva Množina attive. Glazbenik ili pjevač na drugom ili višem stupnju priprave; izvodi kao dio zbora ili orkestra.
Avvogadori di Commun Skupina plemića koji su bili zaduženi za registraciju patricijskih brakova u skladu s venecijanskim zakonima, štiteći pritom krvno nasljedstvo aristokracije.
Bauta Množina baute. Tradicionalna kombinacija crne kapuljače, bijele maske i crnog trorogog šešira nošenog za karnevala, ali i u drugim prigodama kad je valjalo skriti svoj identitet.
Broglio Trg koji povezuje Trg sv. Marka s lagunom; danas obično poznatiji kao Piazzetta.
Burchiello Množina burchielli. Mali čamac uobičajen za vožnju na vodenim putovima Venecije.
Ca’ Skraćeno za casa (kuća). Palača. Izraz se obično koristi u Veneciji umjesto riječi palazzo.
Cadenza Složen i težak solo, napisan ili improviziran te obično ubačen na kraj komada kako bi se pokazala glazbenička vještina.
Cassone Škrinja za odjeću i kućne potrepštine.
Castrato Množina castrati. Muški pjevač kastriran prije puberteta kako bi se zadržala čistoća i visoki registar dječačkog glasa, a pritom su pluća razvijena kao u odrasla čovjeka.
Cavaliere servente Množina cavalieri serventi. Platonski muški prijatelj i konfidans, pratilac i osobni tajnik damama.
Cimento Test ili kušnja.
Commissare Opunomoćenik upravljanja imovinom.
Concerto Množina concerti. Orkestralna skladba u tri stavka; obično s glavnim instrumentom koji prati manja instrumentalna skupina.
Congregazione Rukovodeći odbor Piete.
Continuo Jednostavna ritmička podloga koju izvodi violončelo, čembalo ili neki drugi instrument kako bi omogućio orkestru da održi potreban tempo bez dirigenta.
Coro Doslovno znači zbor, ali može značiti i orkestar, kao i pjevače Piete.
Doge Naslov poglavara Venecijanske Republike. Obično bi ga biralo venecijansko Veliko vijeće, a bio bi na položaju do kraja života baveći se uglavnom ceremonijalnim dužnostima te imajući malo istinske moći.
Felce Privatna kabina u sredini gondole.
Ferro Srebrni ukras na pramcu gondole.
Figlia Množina figlie. Doslovno kći; onako kako je korišteno u Pieti, znači štićenica.
Fondamento Množina fondamenti. Uzani pločnik uz manje kanale.
Frotta Teritorijalna borba (v. pugni).
Giubilata Množina giubilate. Počasni naslov umirovljene članice zbora.
Humor Četiri tjelesne tekućine (krv, sluz, žuč i crna žuč) za koje se od starine vjerovalo da mogu odrediti stanje temperamenta i zdravlja svojim međusobnim odnosima u tijelu.
Impresario Upravitelj i producent opera.
Iniziata Množina iniziate. Djevojka na prvome stupnju glazbene izobrazbe, prije promaknuća u attivu.
Liturgija Određeni raspored dnevnih molitvi. U tekstu su spomenuti Sext (podnevna molitva), Prime (ranojutarnja), None (popodnevna), Vespere (večernja), Laude (molitva u zoru) te Compline (noćna molitva).
Loggia Natkriveni otvoreni balkon.
Maestra Množina maestre. Glazbena majstorica, koja je bila najviši stupanj ženskih učiteljica, obučavateljica i supervizora za figlie di coro. Sotto maestre su bile jedan stupanj niže od njih.
Maestro Glazbeni majstor; izraz korišten na različite načine u Pieti. Maestro di Coro je obično služio kao izvršni direktor zbora. Pod njim su bili drugi, koje se imenovalo prema njihovim ulogama (Vivaldi, primjerice, bijaše prvo maestro dal Violino, a potom maestro dei Concerti).
Maniera Doslovno manira; glazbeni termin koji opisuje kako se držati dok se izvodi određeni komad.
Melisma Stil pjevanja u kojemu je određeni broj nota korišten za po svaki slog određenih riječi.
Nobili Uomini Deputati Skupina od trojice članova Congregazione koji su upravljali glazbenim programima Piete.
Oratorio Glazbena skladba nalik operi, ali izvođena bez scenografije, pozornice i kostima.
Ospedale Množina ospedali. Institucija za odgoj siročadi. Ime koje zapravo znači bolnica; dolazi od začetaka te institucije kada su bile tek dodatak bolnicama.
Ostinato Kratka glazbena fraza koja se stalno ponavlja.
Parlatorio Soba za posjetitelje u samostanu ili ospedaleu, koju dijeli željezna pregrada.
Pasticcio Glazbeno djelo kompilirano iz različitih izvora.
Peota Množina peote. Mala brodica uobičajena za vožnju na vodenim putovima Venecije.
Pianelle Drvene cokule koje su ponekad nosile venecijanske plemkinje.
Piano nobile Prvi kat u venecijanskoj kući; obično se koristio za prijeme i zabavljanje gostiju.
Pizzicato Korištenje prstiju umjesto gudala pri sviranju violine ili kakva srodna instrumenta.
Portego Široka prostorija različitih namjena koja se protezala uzduž tipične venecijanske kuće.
Prie-Dieu Komad namještaja namijenjen osobnoj molitvi; sastojao se od klecala i ravne površine poput radna stola na kojemu se držao molitvenik ili na kojemu su se mogli pri molitvi odmoriti ruke i laktovi.
Priora Naslov glavne upraviteljice Piete; ekvivalent direktorici škole ili nadstojnici samostana.
Pugni Doslovno šake; u knjizi se odnosi na sudionike u tradicionalnim uličnim tučama (frotte) između venecijanskih skupina Nicolottijevih i Castellanijevih.
Putta Množina putte. Kerubin; obično se koristilo kao ime za neku od figlia di coro.
Recitativ Vokalna dionica u operi i oratoriju koja predstavlja govor.
Ridotto Palača kockarnica.
Rio Maleni kanal.
Ripieno Proširenje orkestra ili zbora izvan uobičajene veličine.
Riva Široka ulica duž Grand Canala i lagune.
Sala Soba.
Sala d’oro Soba na piano nobile obično korištena kao ured; bogato ukrašena zlatnim uresima kako bi se pokazala imućnost obitelji.
Solfeggio Talijanski izraz za glasovne vježbe.
Sotto Maestra Pomoćnica maestre.
Staccato Način izvedbe u kojemu svaka nota zvuči odvojeno, umjesto da ih se povezuje.
Tavoletta Množina tavolette. Koncertni plakat.
Teorba Instrument s dugačkim dvostrukim vratom koji dopušta da se bas-žice povežu do odvojenog klina na vrhu vrata, dok se ostale drže spuštene nešto niže.
Veduta Množina vedute. Slika s venecijanskim prizorom.
Verità Istina. Naslov Vivaldijeve opere La verità in cimento može ugrubo biti preveden kao „Istina na kušnji“.
Villegiatura Dugo ljetno razdoblje kad bi bogate venecijanske obitelji odlazile u svoje ladanjske vile.
Vijeće desetorice Skupina koju je kompleksnim postupkom biralo Veliko vijeće venecijanskog plemstva; bila je glavno vladajuće tijelo grada na određeno vrijeme.
Zecchini Mali zlatni novčići, također znani kao sekvini, koji su bili korišteni u Venecijanskoj Republici.

_________________
avatar
Mustra

Broj poruka : 66552
Datum upisa : 09.11.2011

Pogledaj profil korisnika

Nazad na vrh Ići dole

Re: Četiri godišnja doba

Počalji od Sponsored content


Sponsored content


Nazad na vrh Ići dole

Strana 4 od 4 Prethodni  1, 2, 3, 4

Nazad na vrh


 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu